Dark Water

Ima li išta ljepše kada nakon napornog dana navečer dođete kući, upalite televizor i vidite da počinje neki horror film koji ranije niste gledali? Na brzaka, skok do frižidera po hladno pivo i predstava može početi!

Dark Water je američki remake istoimenog japanskog horror filma. U pitanju je ghost haunting tematika. Mama i kćerka se useljavaju u novi zgradu u kojoj se dešavaju čudne stvari. U filmovima ove vrste preovladava mnoštvo klišeja i radnja je uvijek slična. Dobri su mi filmovi gdje se duhovi pojavljuju npr. na autoputu (“Dead End”), hotelima (“The Shining”, “1408”), u ukletim bolnicama (“Grave Encounters”). U ovom slučaju, čim se mama i kćerka presele u novu zgradu, znaš da će biti nekih pizdarija sa duhovima jer zgrada sama po sebi izgleda kao utočište mrtvih duša. Film je tako dobro počeo i mnogo obećavao! Odlično su prikazali blokove Roosevelt Islanda u New Yorku. Te sive i prljave zgradurine rađene u brutalističkom stilu i kišne scene prljavih ulica i zgrada su me podsjetile na neke blokove moga grada Zenice! Zapravo su mi te scene i najveći horor u cijelom filmu! Inače, čitav film je obojen tom nekom kišnom i depresivnom atmosferom. Tegoba. Doom metal totalni!

Jennifer Connelly koju mnogi pamte po odličnoj ulozi u oskarom nagrađenom filmu “A Beautiful Mind” je jako dobro odigrala ulogu brižne majke koja pod utjecajem uznemiravanja duhova krene lagano da ludi. Nakon što krenu prve scene koje nam govore o paranormalnim dešavanjima unutar zgrade, film kreće u kritičnu fazu gdje se isprepliću već viđeni fazoni u milion filmova ovoga tipa, plus što je sve zamršeno i komplicirano do bola. Apsolutno nisu prikazali ništa što će me zaintrigirati da s guštom gledam dalje kako će se stvari rješavati, nego sam film nastavio pratiti polusklopljenim očima i glasnim zijevanjem. Čekao sam momenat koji će me trznuti i otrgnuti od carstva snova, ali sve i kada nastupe takvi momenti, tako su mlaki i slabašni! Time ovaj film najviše gubi na vrijednosti. Neko mi je preporučio da popravim dojam o cijeloj priči tako što ću odgledati japanski original, ali trenutno i nemam baš volje. Lagano zaobiđite ovaj naslov, osim ako niste žešći zaluđenik za ghost haunting tematikom… Ja baš i nisam.

Dobre strane: kišna atmosfera, izgled blokova i zgrada Roosevelt Islanda, gluma Jennifer Connelly

Loše strane: spor tok radnje, česta monotonija, već viđena radnja i scene prepada

COVER ART:

INFO:

Zemlja: Sjedinjene Američke Države
Godina: 2005
Režiser: Walter Salles
Glumci: Jennifer Connelly, John C. Reilly, Dougray Scott